Ekonomska politika Republike Srpske za 2011. godinu predviđa veće poreske obaveze, oštriju fiskalnu disciplinu, nastavlja se smanjivanje plata u javnom sektoru, kao i subvencija za privredu. Mjere predviđene Ekonomskom politikom na prihodovnoj strani odnosiće se, prije svega, na povećanje stopa doprinosa Fonda PIO, Fonda zdravstva, Fonda dječije zaštite i zapošljavanja. Bilo je dosta primjedbi na ukidanje neoporezivog dijela na dohodak. Predstavnici tekstilne i kožarsko-obućarske industrije smatraju da će to dovesti u pitanje njihovo poslovanje, tako da je sve otvoreno i za dodatne opcije. Dosta se rasprave vodilo i o administrativnim barijerama i na to će se staviti fokus u idućem periodu. U ovom dokumentu predviđen nastavak smanjenja plata u javnom sektoru.
Ekonomska politika Republike Srpske za 2011. godinu predviđa veće poreske obaveze, oštriju fiskalnu disciplinu, nastavlja se smanjivanje plata u javnom sektoru, kao i subvencija za privredu.
Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić rekao je juče poslije javne rasprave sa predstavnicima prerađivačke industrije u Privrednoj komori RS u Banjaluci da će se mjere predviđene Ekonomskom politikom na prihodovnoj strani odnositi, prije svega, na povećanje stopa doprinosa Fonda PIO, Fonda zdravstva, Fonda dječije zaštite i zapošljavanja.
- Imali smo dosta primjedbi na ukidanje neoporezivog dijela na dohodak. Predstavnici tekstilne i kožarsko-obućarske industrije smatraju da će to dovesti u pitanje njihovo poslovanje, tako da smo ostali otvoreni i za dodatne opcije. Dosta se rasprave vodilo i o administrativnim barijerama i na to ćemo staviti fokus u idućem periodu - kazao je Džombić poslije predstavljanja radne verzije Ekonomske politike za 2011. godinu.
Dodao je da je u ovom dokumentu predviđen nastavak smanjenja plata u javnom sektoru.
- Državnim službenicima biće nastavljeno smanjenje ličnih dohodaka od 15 odsto, kao i do sada, plus deset odsto za visokopozicionirane službenike. U ovom prijedlogu nije predviđeno smanjenje plata prosvjetnim radnicima, kao ni policiji - kazao je Džombić.
Ministar finansija je istakao da je za podsticaj izvoza i dalje predviđeno 15 miliona maraka, ali da je ukinut podsticaj za tekstilnu, kožarsku i obućarsku industriju od 50 maraka po radniku. On je naglasio da se kod doprinosa najveći efekti očekuju u Fondu PIO i Fondu zdravstva, jer tu postoje i najveći problemi.
- Predviđena povećanja trebalo bi da saniraju godišnji deficit u Fondu PIO koji iznosi oko 70 miliona maraka. Što se tiče poreza, osim ukidanja neoporezivog dijela poreza na dohodak, predložili smo i progresivnu stopu za visoke plate, ali mislim da će javna rasprava o Ekonomskoj politici rezultirati uvođenjem nekoliko progresivnih stopa - istakao je Džombić i dodao da će zbog ukidanja neoporezivog dijela na sve plate Vlada razmisliti o nižoj poreskoj stopi za sektore sa niskim platama, kako bi bila izvršena kompenzacija.
U dokumentu radne verzije Ekonomske politike za 2011. godinu koja je u posjedu "Glasa Srpske", predviđeno je da sa plate do 1.500 KM oporezuju sa deset odsto, a lični dohoci iznad 1.500 maraka sa 20 odsto.
Džombić je rekao da je u idućoj godini za podsticaj poljoprivrednicima predloženo 60 miliona umjesto prošlogodišnjih 80 miliona maraka.
- Ove godine trebalo bi da izostane izdvajanje za puteve u selu. U pregovorima smo sa Evropskom investicionom bankom i sa Svjetskom bankom za kredit od 50 miliona evra - kazao je Džombić.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić rekao je da predložene mjere u Ekonomskoj politici nisu prava slika onoga što je privrednicima najavljeno tokom izrade ovog dokumenta.
- Pribjeglo se politici "zahvatanja" iz privrede što, prema opštoj ocjeni svih privrednika, nije dobar potez. Očekivali smo da će u ovim mjerama više pažnje posvetiti načinima za smanjenje potrošnje, povećanje efikasnosti javne administracije i svih koji su oslonjeni na budžet, u smislu stvaranja povoljnijeg ambijenta za privređivanje. Imali smo primjedbe i na predviđeno povećanje stopa doprinosa i za uvođenje i povećanje stopa poreza, što će značajno otežati privređivanje u zemlji, a što nije svojstveno nijednoj od vlada i država u okruženju u vrijeme ekonomske krize - istakao je Đurić.
On je rekao da su privrednici dobili uvjeravanja da se radi o radnom materijalu i da će se učiniti sve da se udovolji zahtjevima privrede i da se veći dio zahvatanja ili svede na minimum ili potpuno eliminiše iz Ekonomske politike.
- Što opterećenja budu veća, biće veće šanse da se smanjuju plate u privredi, otpuštaju radnici, zatvaraju preduzeća i da se smanjuje konkurentnost privrede - kazao je Đurić.
Predsjednik sektora za kožarsku, tekstilnu i obućarsku industriju pri Privrednoj komori RS i direktor derventske fabrike obuće "Sanino" Radovan Pazurević istakao je da su privrednici ovog sektora imali dosta primjedbi na prijedlog Ekonomske politike za iduću godinu koja ih stavlja u još lošije uslove poslovanja u odnosu na godinu na izmaku, pogotovo zbog ukidanja subvencije od 50 maraka po radniku.
- Zbog ovoga mnogi proizvođači iz ove oblasti predviđaju nova otpuštanja radnika - naglasio je Pazurević.
U Privrednoj komori Srpske juče u popodnevnim časovima održana je i javna rasprava o dokumentu Ekonomske politike sa predstavnicima građevinskog i sektora poljoprivrede, dok će danas rasprava biti održana sa predstavnicima sindikata i poslodavaca RS.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS "SWOT" Saša Grabovac smatra da su procjene o makroekonomskim kretanjima u Republici Srpskoj koje su predstavljene u Ekonomskoj politici za iduću godinu, bazirane na onome što je planirano da se radi ove godine.
- U ovom dokumentu jasno se vidi da su predviđena veća opterećenja. Fond PIO i Fond zdravstva su ušli u određene probleme i to se pokušava prebroditi povećanjem prihoda od poreza i doprinosa. Nadam se da je ovaj dokument rađen tako da bi se Vladi ostavilo više prostora za stvaranje kompromisa i da namjera nije bila da se ide sa povećanjem, jer ovako zamišljena ekonomska politika sigurno ne bi dala očekivane rezultate - istakao je Grabovac i izrazio očekivanje da će Vlada prihvatiti primjedbe privrednika.
- Vlada treba da bude optimistična i mislim da su ove procjene tako i rađene. Bruto društveni proizvod je planiran u iznosu nešto većem od realnog, ali smatram da bi i manji rast od planiranog bio dobar - kazao je Grabovac.
Građevinski projekti
Govoreći o stanju u građevinskom sektoru i inicijativi da domaća preduzeća grade velike infrastrukturne projekte, prije svih autoput Banjaluka - Doboj, Borko Đurić smatra da sve više preovladava mišljenje da bi svi domaći kapaciteti trebalo da budu stavljeni u funkciju realizacije ovakvih projekata.